Jesenja anksioznost je pojam koji se često koristi da opiše anksioznost koja se javlja ili se pogoršava tokom jeseni, kada se dani skraćuju, vrijeme postaje hladnije, a priroda mijenja svoj izgled. Promjene koje dolaze sa sezonom mogu izazvati osjećaj nesigurnosti, stresa ili neugodnosti kod ljudi, a ovo stanje se ponekad povezuje sa sezonskim afektivnim poremećajem (SAP), koji je oblik depresije koji se javlja u određenim sezonskim periodima, najčešće tokom jeseni i zime.
Evo nekoliko razloga zašto jesen može izazvati ili pogoršati anksioznost:
Smanjenje svjetlosti i promjena u vremenskim uslovima
Kako dani postaju kraći, a vremenski uslovi hladniji i oblačniji, može doći do smanjenja sunčeve svjetlosti. Sunčeva svjetlost igra važnu ulogu u proizvodnji serotonina i vitamina D, koji pomažu u regulaciji raspoloženja. Nedostatak svjetlosti može doprinjeti osjećaju melanholije ili depresije, što može povećati anksioznost kod nekih ljudi.
Skraćivanje dana i gubitak rutine
Promjene u dnevnoj rutini, kao što je dolazak ranije noći, mogu izazvati osjećaj haosa ili nesigurnosti. Nedostatak dnevne svjetlosti može ometati uobičajene aktivnosti i doprinjeti osjećaju smanjenog energetskog nivoa, što može pogoršati simptome anksioznosti.
Promjene u prirodi i okruženju
Dok drveće mijenja boje i opadaju listovi, može doći do simboličkog osjećaja gubitka ili završetka, što može podstaći ljude da razmišljaju o promjenama u svom životu ili nesvjesnim strahovima. Ove promjene u prirodi, iako lijepe, mogu podstaći introspekciju i povećati anksioznost, posebno kod onih koji imaju tendenciju da se previše fokusiraju na negativne aspekte svog života.
Povećan stres i obaveze
Jesen često označava povratak na posao ili školu nakon ljetnjih odmora, što može izazvati stres i anksioznost zbog povećanja obaveza. Ako se osjećate preopterećeno ili nesposobno da se nosite sa novim izazovima, to može povećati nivo stresa i anksioznosti.
Zdravstvene promjene i hormoni
Promjene u temperaturi i vlazi mogu uticati na fizičko zdravlje, uključujući pogoršanje respiratornih problema, bolove u zglobovima ili druge fizičke tegobe, što može povećati anksioznost, posebno kod osoba koje već imaju fizičke ili mentalne zdravstvene probleme.
Povezivanje sa prošlim iskustvima
Za neke ljude jesen može biti vrijeme kada se prisjećaju prošlih događaja, bilo da su u pitanju gubici, raskidi, ili druge emotivno intenzivne situacije. Ova emotivna podsjećanja mogu izazvati osjećaj tuge ili anksioznosti.
Kako se nositi sa jesenjom anksioznošću?
- Povežite se sa prirodom: Uživanje u šetnjama po parku ili jednostavno boravak na svježem vazduhu može pozitivno uticati na vaše mentalno zdravlje. Pronađite lijepe trenutke u jesenjim bojama i miru prirode.
- Održavajte rutinu: Čak i kada se dani skraćuju, trudite se da održite redovan raspored, uključujući fizičku aktivnost, obroke i odmor. Rutina može pružiti osjećaj kontrole i sigurnosti.
- Poboljšajte izloženost svjetlosti: Ako možete, potrudite se da budete što više na dnevnoj svjetlosti.
- Briga o fizičkom zdravlju: Briga o svom tijelu, kao što je redovno vježbanje, zdrava ishrana i dobar san, može značajno doprinjeti smanjenju stresa i anksioznosti.
- Razgovarajte sa nekim: Ponekad je najefikasniji način za smanjenje anksioznosti razgovor sa prijateljima, porodicom ili terapeutom. Pomaže kada znate da niste sami u svojim osjećanjima.
- Vježbanje mindfulness-a: Meditacija, duboko disanje i druge tehnike opuštanja mogu vam pomoći da se nosite sa stresom i smanjite anksioznost.
Ako anksioznost postane prekomjerna ili vam značajno otežava svakodnevni život, može biti korisno da se konsultujete sa psihologom, koji može ponuditi dodatnu podršku ili terapiju.
