Jesenja depresija, često nazivana sezonski afektivni poremećaj (SAP), je oblik depresije koji se javlja u određenim periodima godine, najčešće u jesen i zimu. Osobe koje pate od ovog poremećaja obično doživljavaju simptome poput gubitka energije, promjena u apetitu, problema sa spavanjem, smanjenog interesa za aktivnosti koje su ranije bile prijatne, osećaja tuge, beznađa i povlačenja iz društvenog života.

Iako uzrok tačno nije potpuno jasan, smatra se da sezonska depresija može biti povezana sa promjenama u količini prirodne svjetlosti. Kraći dani i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti mogu uticati na nivo hormona, posebno serotonina i melatonina, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i sna.

Simptomi jesenje depresije mogu uključivati:

• Umor i iscrpljenost – osjećaj stalne iscrpljenosti, nedostatak energije za svakodnevne aktivnosti.
• Povećan apetit, naročito za ugljenim hidratima – često uz povećanje tjelesne mase.
• Smanjen interes za društvene aktivnosti – povlačenje iz društva, gubitak interesa za hobije i svakodnevne aktivnosti.
• Nisko raspoloženje – osjećaj tuge, bespomoćnosti, beznađa.
• Problemi sa spavanjem – ili nesanica ili prekomjerno spavanje.
• Poteškoće sa koncentracijom – osjećaj da je teško fokusirati se na zadatke ili donositi odluke.

Mogući uzroci:

1. Smanjena izloženost svjetlosti – kraći dani mogu uticati na biološke ritmove i ravnotežu hormona, što može izazvati depresivne simptome.
2. Genetika – osobe sa porodičnom istorijom depresije ili sezonskih afektivnih poremećaja imaju veći rizik od razvoja ove vrste depresije.
3. Nivo serotonina – manja izloženost sunčevoj svjetlosti može smanjiti nivo serotonina, što može dovesti do promjena u raspoloženju.
4. Melatonin – promjena u svjetlosnim uslovima može uticati na nivo melatonina, hormona koji reguliše spavanje, što može izazvati umor i pospanost.

Kako se nositi sa jesenjom depresijom:

• Izlaganje svjetlu: Jedan od najefikasnijih tretmana za SAP je terapija svjetlom. Imitiranje prirodne svjetlosti može poboljšati raspoloženje i regulisati biološke ritmove.
• Fizička aktivnost: Redovno vježbanje, kao što je šetanje, može pomoći u podizanju nivoa serotonina i poboljšanju opšteg osjećaja dobrobiti.
• Zdrav način ishrane: Uravnotežena ishrana bogata vitaminima, omega-3 masnim kiselinama i drugim hranljivim tvarima može pomoći u održavanju mentalnog zdravlja.
• Psihoterapija: Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) je često efikasna u tretmanu sezonske depresije jer pomaže osobama da prepoznaju negativne obrasce mišljenja i razviju zdravije strategije suočavanja.

Ako osjećate da Vam simptomi postaju previše teški ili ometaju Vašu svakodnevicu, važno je potražiti stručnu pomoć. Sezonska depresija je ozbiljan poremećaj, ali sa odgovarajućim tretmanom se može uspješno kontrolisati.