Više nije neophodno da ljudi kojima je potrebna adekvatna profesionalna psihološka pomoć budu ograničeni mogućnostima koje im se pružaju u regiji u kojoj žive. Danas sve rasprostranjenije online psihološko savjetovanje pruža mogućnost povezivanja klijenata s kvalifikovanim psihoterapeutima u bilo kojem dijelu svijeta bez napuštanja udobnosti i privatnosti svog doma. Povezivanje s psihoterapeutom putem Vibera-a ili WhatsApp-a tako postaje dobra opcija za osobe koje žive u udaljenim krajevim ili manjim mjestima gdje za njih ne postoji odgovarajuća profesionalna pomoć. Također, postoji mnogo ljudi koji sele u inostranstvo i dok ne ovladaju dovoljno dobro novim jezikom, nisu u stanju koristiti psihološke usluge na stranom jeziku niti pronaći psihologa/psihoterapeuta koji razumije, ne samo njihov jezik, nego također i njihove kulturološke vrijednosti i stavove. U stranoj kulturi, ljudi često imaju poteškoća da se prilagode; mogu se osjećati anksiozno, otuđeno i depresivno. Osobe koje su prisiljene preseliti se, jer im je partner prihvatio radno mjesto […]

  Upotreba tehnika psihofizičke relaksacije naročito se praktikuje kod tretiranja stanja sa hroničnim bolom. Takođe, u okviru programa za rješavanje problema sa spavanjem. Cilj ovih vježbi jeste da osoba nauči da se relaksira. Naknadno, da naučene metode primjenjuje samostalno u svom domu svakodnevno ili kada se za to ukaže potreba. Strukturisani program relaksacije se sastoji iz nekoliko elemenata. To su: učenje novih strategija prevladavanja stresa, vježbe tjelesne svjesnosti, ovladavanje vještinama disanja, progresivna mišićna relaksacija, te vođena fantazija uz primjenu auditivnih metoda za proizvođenje stanja lagane i dublje relaksacije.

Terapija usmjerena na saosjećanje (eng. Compassion focused therapy – CFT) je terapijski pristup usmjeren na građenje saosjećajnog uma kroz terapijske aktivnosti zasnovane na suštinskim psihološkim i neurofiziološkim procesima zahvaljujući čemu ovaj terapijski pristup ide prema integrisanoj, biopsihosocijalnoj nauci o psihoterapiji. Za cilj ima pomaganje ljudima da razviju način odnosa prema svojim iskustvima. Ovdje se pristupa sa emocionalnom toplinom, sigurnošću i umirenošću, preko saosjećanja prema drugima i saosjećanja sa sobom. Izraz “compassion” označava osjećanje dubokog saosjećanja kada je neko suočen sa patnjom. Ovo saosjećanje pokreće na djelovanje u pravcu oslobađanja od patnje.

  Terapija prihvatanjem i posvećenošću (eng. Acceptance and Commitment Therapy – ACT) predstavlja inovativnu terapiju ponašanja koja je kreirana sa ciljem da pomogne pojedincima da smanje nepotrebnu patnju i da krenu naprijed sa građenjem onakvog života kakvog smatraju vrijednim življenja. ACT je revolucionaran zbog specifičnih tehnika i strategija koje inkorporira u tretman. Ovaj pristup uči ljude kako da se angažuju i prevaziđu psihološku patnju. To se postiže kroz tehnike prihvatanja i pune svjesnosti (eng. mindfulness). Razvija psihološku fleksibilnost i saosjećanje prema sebi te oblike djelovanja koji unapređuju njihovo življenje.

  Racionalno-emotivno-bihejvioralna terapija (REBT) je sveobuhvatan pristup pomaganja ljudima da promijene svoje disfunkcionalne emocije i ponašanja. Pokazuju im kako da postanu svjesni svojih uvjerenja i stavova koji stvaraju ova neželjena psihička stanja. Proces promjene je edukacion, tako da omogućava osobama da pomažu sami sebi čak i kada je formalna terapija završena. Ovaj samopomažući aspekt REBT-a predstavlja jednu od najvećih snaga terapije usklađene sa zahtjevima savremenog društva. REBT se uspješno primjenjuje za pomaganje ljudima sa veoma različitim kliničkim i nekliničkim problemima. A to su: depresija, anksioznost, stres, neasertivnost, PTSP, bijes, poremećaji hranjenja, fobije, socijalne fobije, seksualne disfunkcije, problemi separacije, bračni i ljubavni problemi te mnogi drugi.

Psihološko profilisanje ima za cilj da Vam pomogne da izaberete one kandidate/zaposlene radnike koji će njegovati Vaše organizacijske vrijednosti. Odnosno, da zaposlite ili unaprijedite one koji će Vam stvarati vrhunske rezultate. Psihološki profil pokazuje koliko je pojedina osoba usklađena s potrebama radnog mjesta za koje konkuriše ili na kojem već radi, u vidu procjene njegove ličnosti, sposobnosti, motivacije, razvijenosti ključnih kompetencija, te načina na koje se nosi s promjenama i izazovnim situacijama. To Vam pomaže u: izboru novih zaposlenih sticanju informacija s kakvim ljudskim potencijalima raspolažete provjeri usklađenosti potencijala postojećih zaposlenih  sa zahtjevima njihovog radnog mjesta procjeni usklađenosti sistema vrijednosti zaposlenog pojedinca sa željenom organizacijskom kulturom prepoznavanju posebno talentovanih zaposlenih radnika planiranju razvojnih aktivnosti na individualnom i organizacijskom nivou U zavisnosti od ciljeva koji se psihološkim profilisanjem žele postići koristimo manje ili više složene kombinacije psihološke procjene i procjene razvijenosti ključnih kompetencija. Uobičajena metodologija pri izboru novih/aktuelno zaposlenih radnika sastoji […]

Strah od javnog nastupa ili ono što najčešće nazivamo tremom predstavlja strah da ćemo se osramotiti pred publikom tako što ćemo u našem nastupu otkriti negativne aspekte sebe, kao što su nesigurnost i nesavršenost. U osnovi straha od javnog nastupa jeste ideja da ako otkrijemo sopstvene nedostatke, naša vrijednost u očima drugih će biti smanjena. Ispoljavanje straha od javnog nastupa Strah od javnog nastupa često je praćen tipičnim tjelesnim reakcijama straha kao što su drhtanje, znojenje dlanova, ubzan rad srca, klecanje koljena i tome slično. Strah od javnog nastupa predstavlja normalnu reakciju uoči držanja govora ili izlaganja prezentacije. On je prisutan čak i kod onih osoba čija profesija podrazumjeva učestalo javno izlaganje kao što su glumci i pjevači. Ne postoji osoba, ma koliko da ima iskustva u oblasti javnog nastupa, koja izlazi pred publiku bez ikakvog osjećaja treme. Takozvana pozitivna trema tj. izvestan nivo napetosti su čak i poželjni da […]

Proces promjene ne mora nužno biti bolan i mukotrpan ukoliko se uoče mnogobrojne mogućnosti za bolje razumijevanje ličnih promjena. Postoji nekoliko zona kroz koje svaki pojedinac treba da prođe. Zona komfora, tu se dešavaju i nalaze stvari koje su vam poznate i gdje vam je komforno. Bile one ugodne ili ne, to su stvari sa kojima ste naučili da se nosite. Vaše navike, rutine, vještine, znanje i vaše ponašanje je takođe dio vaše zone komfora. Oko vaše zone komfora se nalazi zona učenja. Ovo je zona za koju živite, koja obogaćuje vaš pogled na svijet, kao što je učenje stranih jezika, putovanja u strane zemlje, dobijanje novih iskustava. Ovo je područje gdje opserviramo, eksperimentišemo, učimo i uživamo.  Ljudi obično imaju tendenciju da se iz ove zone vraćaju u zonu komfora, dok je napuštanje ove zone i prelazak u neku novu,nepoznatu, krajnje opasna akcija. Oko vaše zone učenja se nalazi ono […]

Prijateljstvo je važna potreba svake zdrave individue.Većina nas ima prijatelje iz škole, sa fakulteta, kao i kolege sa posla, i ponekad nekoliko neočekivanih prijateljstava. Samo prisustvo prijatelja je ljekovito i dovoljno da se osjetite jako. Kvalitetne prijateljske veze umanjuju efekat stresa i čuvaju mentalno zdravlje. To su dovoljni razlozi da nastavite da njegujete prijateljstva. Prijatelji su tu kada imate potrebu da vas saslušaju, da vam pomognu da riješite neke probleme, da saosjećaju sa vama. Prijateljske veze se počinju razvijati u djetinjstvu. U periodu adolescencije, kada se mlade osobe bore za psihološku nezavisnost od roditelja, prijatelji imaju značajnu ulogu na formiranje slike o sebi. Prijateljstvo nije moguće tretirati iz pozicije da će prijatelj uvijek biti tu. Prijatelji dolaze i odlaze iz vaših života, a samo po neki ostaju. Prijateljstvo se stvara na temelju uzajamnog ulaganja i truda, kombinacije sličnosti i međusobnog razumijevanja. Svima nam se desilo da smo imali prijatelje sa […]

Proces starenja je važna faza u našem emocionalnom razvoju. Kao i svaka druga faza u životu, proces starenja se ne zasniva na našoj slobodnoj volji. Da li ćemo da ostarimo ili nećemo nije stvar našeg slobodnog izbora. Pitanje je samo koliko ćemo svjesno da prođemo kroz ovu fazu. Što joj se više odupiremo, to će ona biti bolnija, a kvalitet našeg života niži. Lice kao monitor emocija u procesu starenja Stotinu puta ste čuli izreku: “Ljepota dolazi iznutra”. To nije kliše, jer ljepota otvorenog srca prosijava iznutra. Na našem licu se vidi kada nosimo preteške emocionalne terete. Strah ga drži zatvorenim, tada smo kruti i strogi. Lice je naš monitor koji pokazuje aktivne programe. Nema te kozmetike ni šminke koji mogu pokriti naš strah i tugu. Ljepota se oslobađa skidanjem emocionalnih prepreka, radom na sebi. Rad na strahu, ljutnji, tuzi i drugom donose istinsko autentično samopouzdanje, sjaj, opuštenost i ljepotu […]